Zašto se niste ubili

Viktor Frankl

Popularna psihologija

"Moglo bi se pomisliti da knjiga koja se pojavila pre toliko vremena danas ne može da bude aktuelna. Ali je istina drugačija: danas je aktuelnija nego ikada. Jer, živimo u vremenu kada ljudi sve više i više pate zbog osećanja besmislenosti i osećanja praznine života koje se toliko širi da je već zadobilo svetske razmere" - iz autorovog predgovora

Cena: 499,00 RSD 999,00 ušteda: 500,00 RSD (-50%)
Cene su u dinarima sa uračunatim PDV-om.
Zapiši posvetu koju ćemo odštampati na prvoj stranici knjige koju poručuješ:

Prevela s engleskog: Vera Vesković Albulj

Između 1942. i 1945. godine, Frankl je bio zatočen u četiri različita konclogora, uključujući Aušvic. Zašto se niste ubili je memoarska proza, ali i važan i uticajan filozoski esej o prevladavanju užasa rata i užasa nepostojanja smisla. Frankl tvrdi da ne možemo da izbegnemo patnju, ali možemo da biramo kako da se nosimo sa njom, kao i da pronađemo smisao u njoj. Zato je Zašto se niste ubili i dan-danas jedna od retkih i najglasovitijih pohvala čoveku i njegovim mogućnostima prevladavanja tamnih i mučnih životnih okolnosti.

  • ISBN: 9788690108541
  • Broj strana: 122
  • Pismo: Latinica
  • Povez: Broš
  • Format: 19.6x13cm
  • Godina izdanja: 2020

Viktor Frankl
Viktor E. Frankl (1905 – 1997), bio je ugledni profesor neurologije i psihijatrije. Preživevši boravak u nekim od najokrutnijih koncentracionih logora, posvetio se razvijanju egzistencijalističkog pravca u tretiranju nekih od najosetljivijih pitanja ljudskog postojanja – logoterapije, glasovite „treće bečke škole psihoterapije“. U svoj rad ugradio je i lično iskustvo i smela naučna stremljenja iz oblasti psihijatrijske nauke tog doba. Bio je profesor na Bečkom i nekolikim univerzitetima u Sjedinjenim Američkim Državama, načelnik Bečke neurološke klinike i predsednik Austrijskog društva psihijatara. Autor je knjiga koje su prevedene na na nekoliko desetina svetskih jezika, postavši nezaobilazni orijentiri kako u naučnom, tako i u nenaučnom tretiranju pitanja čovekove duševnosti.