The Time Machine
Herbert Džordž Vels
Novi naslovi, Akcija 3 za 1599, Original
U „Vremenskoj mašini“, Herbert Džordž Vels nas vodi na pionirsko putovanje kroz vreme, u daleku budućnost 802.701. godine. Tamo Putnik kroz Vreme otkriva dve vrste čovečanstva: Eliie, krhka i idilična bića koja žive na površini, i Morloke, jezive, noćne kreature iz podzemlja koje se njima hrane. Suočen sa izgubljenom mašinom i opasnostima degenerisanog sveta, Putnik kroz Vreme mora da se bori za opstanak i razotkrije mračnu istinu o evoluciji ljudske vrste. Ova bezvremena naučnofantastična avantura je istovremeno uzbudljiva priča i oštra društvena kritika o klasnoj borbi i sudbini civilizacije. Nezaobilazno štivo koje i danas provocira na razmišljanje.
„Vremenska mašina“ Herberta Džordža Velsa nije samo pionirsko delo naučne fantastike koje je definisalo koncept putovanja kroz vreme, već je i oštar, proročki komentar na društvo, evoluciju i sudbinu čovečanstva. Ova knjiga, prvi put objavljena 1895. godine, i danas pleni svojom vizionarskom snagom i dubinom.Priča započinje u viktorijanskom salonu, gde ekscentrični, ali briljantni Putnik kroz Vreme izlaže svojim prijateljima svoju neverovatnu teoriju: Vreme je, tvrdi on, četvrta dimenzija prostora. Kako bi dokazao svoju tvrdnju, on prikazuje model svoje Vremenske mašine, koja na zaprepašćenje svih, jednostavno nestaje. Ubrzo, Putnik kroz Vreme i sam kreće na putovanje u daleku budućnost.Njegov povratak je šokantan – iscrpljen, prljav i vidno potresen, sa sobom donosi priču o svetu hiljadama vekova daleko. Prvo što otkriva je prividna utopija: Zemlja je bujan, prelep vrt nastanjen Eliima, krhkim i gracioznim bićima, nalik deci, koja žive bezbrižnim životom u raskošnim, ali dotrajalim palatama. Putnik kroz Vreme isprva veruje da je to vrhunac civilizacije, postignut kroz mir i udobnost.Međutim, ubrzo shvata da je ova idila obmanjujuća. Duboko ispod površine, u mračnim tunelima, živi druga vrsta – Morloci. Ova bleda, dlakava, majmunolika stvorenja, osetljiva na svetlost, su zapravo potomci radničke klase, dok su Elii potomci nekadašnje vladajuće elite. Tokom milenijuma, ove dve vrste su evoluirale u biološki različite entitete, pri čemu su Morloci postali mesožderi koji se hrane Eliima. Vels ovde nudi jezivu alegoriju o klasnoj podeli i degeneraciji, gde preterana udobnost vodi ka intelektualnoj i fizičkoj slabosti (Elii), dok stalna borba za opstanak u teškim uslovima dovodi do surovosti i prilagođavanja (Morloci).Putnik kroz Vreme se nađe u smrtonosnoj zamci. Njegova Vremenska mašina je skrivena unutar Bele Sfinge, a on je izložen Morlocima. Njegova borba za povratak mašine je uzbudljiva priča o snalažljivosti, strahu i preživljavanju. Pronalazi šibice i kamfor, koristeći svetlost kao oružje protiv Morloka. Tokom svog boravka, stvara nežno prijateljstvo sa Weenom, Eliikom koja mu pokazuje zahvalnost i naklonost, što Putniku kroz Vreme daje tračak nade i ljudskosti u surovom svetu. Njen tragičan kraj u šumskom požaru duboko ga pogađa.Avantura ga vodi i do Palate Zelenog Porcelana, propalog muzeja prošlih civilizacija, gde traži resurse i oružje. Putnik kroz Vreme takođe putuje dalje u daleku budućnost, gde se suočava sa konačnom, zastrašujućom vizijom umiruće Zemlje, ogromnog crvenog Sunca i monstruoznih morskih stvorenja. Ovo kosmičko finale naglašava neizbežnost propasti i postavlja pitanje o smislu ljudske egzistencije.Po povratku u svoje vreme, Putnik kroz Vreme pokušava da objasni svoje iskustvo, ali nailazi na nevericu. Dva uvela cveta, koje mu je Weena dala, jedini su dokaz njegove priče. Na kraju, on ponovo nestaje, ostavljajući otvorenim pitanje da li se vratio u prošlost, otputovao dalje u budućnost, ili se jednostavno nikada više neće vratiti.„Vremenska mašina“ je izuzetan spoj naučne spekulacije, pustolovine i duboke filozofske refleksije. Vels koristi fantastični zaplet da istraži veoma realne brige o društvenoj nejednakosti, posledicama nekontrolisanog tehnološkog razvoja i samoj prirodi ljudske vrste. Njegov stil je jasan, sugestivan i majstorski gradi atmosferu, od početne radoznalosti do jezivog horora. Ovo je knjiga koja nas tera da preispitamo sopstvenu poziciju u vremenu i prostoru, i da se zapitamo o "zlatnom dobu" koje priželjkujemo – i njegovoj potencijalnoj ceni. Nezaobilazan klasik koji nastavlja da inspiriše i opominje.
- ISBN: 9788660362546
- Broj strana: 106
- Pismo: latinica
- Povez: Mek
- Format: 20x14
- Godina izdanja: 2024
Herbert Džordž Vels
Herbert Džordž Vels rođen je 21. septembra 1866. u Bromliju, varošici u engleskoj provinciji Kent. Strast prema čitanju i književnosti mladi Herbert je razvio još kao dečak, a pisanjem počinje da se bavi od 1893. godine, najpre kao novinar, a zatim i kao prozni pisac i društveni aktivista. Objavljivanje romana "Vremenska mašina" (1895) predstavlja književnu senzaciju, jer iako je siže bio zabavan, roman se obavio i društvenim i naučnim temama, od klasnih sukoba do evolucije. Zatim objavljuje romane "Ostrvo doktora Moroa" (1896), "Nevidljivi čovek" (1897) i "Rat svetova" (1898). Verovatno je najpoznatija činjenica u vezi sa Ratom svetova ta da je na Noć veštica 1938. Orson Vels uživo izvodio radio-dramu, svoju verziju Rata svetova, o vanzemaljcima koji su se spustili u Nju Džerzi, zbog čega je usledila nezapamćena panika među slušaocima. Vels se posle velikog uspeha naučnofantastičnih romana okreće pisanju ljubavnih romana u kojima najnovija naučna i tehnološka otkrića koristi da bi izneo svoja politička uverenja i poglede na društvo. Napisao je brojne eseje, članke i knjige iz oblasti publicistike. Radio je nekoliko godina i kao književni kritičar za Saterdej rivju, i promovisao Džejmsa Džojsa i Džozefa Konrada. Njegovi napredni stavovi i proročanska društvena kritika obeležili su njegov život, posvećen progresivnoj viziji na globalnom nivou. Predvideo je pojavu aviona, tenkova, svemirskih putovanja, nuklearnog oružja, satelitske televizije i nečega što podseća na veb. Četiri puta je bio nominovan za Nobelovu nagradu, ali je nije dobio. To nimalo nije uticalo na značaj njegovog dela, niti na to što je nakon smrti, 1946. ostao upamćen kao „otac naučne fantastike“.
