The Age of Innocence (ENG.)
Idit Vorton
Original, Akcija 3 za 1599
"But after a moment a sense of waste and ruin overcame him. There they were, close together and safe and shut in; yet so chained to their separate destinies that they might as well been half the world apart."
But after a moment a sense of waste and ruin overcame him. There they were, close together and safe and shut in; yet so chained to their separate destinies that they might as well been half the world apart.
Newland Archer, an eligible young man of the establishment is about to announce his engagement to May Welland, a pretty ingénue, when May's cousin, Countess Olenska, is introduced into their circle. The Countess brings with her an aura of European sophistication and a hint of scandal, having left her husband and claimed her independence. Her sorrowful eyes, her tragic worldliness and her air of unapproachability attract the sensitive Newland and, almost against their will, a passionate bond develops between them. But Archer's life has no place for passion and, with society on the side of May and all she stands for, he finds himself drawn into a bitter conflict between love and duty.
- ISBN: 9788660363000
- Broj strana: 326
- Pismo: Latinica
- Povez: Mek
- Format: 20x14
- Godina izdanja: 2024
Idit Vorton
Idit Vorton je američka književnica, dobitnica Pulicerove nagrade za roman Doba nevinosti iz 1921. Tri puta je bila nominovana za Nobelovu nagradu za književnost. Iako je tek sa četrdeset godina objavila prvi roman, bila je veoma plodna spisateljica. Pored romana, pisala je kratke priče, poeziju, kritike, memoare, knjige o dizajnu i putovanjima. Najčešća tema njenog književnog stvaralaštva bila je američko visoko društvo kojem je i sama pripadala. Rođena u istaknutoj njujorškoj porodici, oblikovala je modni ukus tadašnje javnosti. Ipak je nailazila na osude zbog boemskog života koji je vodila, razvoda i potonje ljubavne afere.Prezir prema američkom životu i moralu iskazala je u svojim delima ( prvenstveno u Kući veselja, 1905.) i kasnijim preseljenjem u Evropu, u Pariz, gde je napisala Doba nevinosti (1920.), gde je umrla. Zapravo, nakon Prvog svetskog rata, u Ameriku se vratila samo jednom, da primi počasni doktorat na Jejlu 1923. U Parizu je okupljala francusku avangardu Valerija, Žida, Moroa, Rodena, Koktoa posećivali su je i Teodor i Elenor Ruzvelt, Rilke, kao i Henri Džejms sa kojim je postala blizak prijatelj. Vortonova i Džejms vodili su intenzivnu prepisku. Oboje u svojim romanima prikazuju razlike i vrednosti u životu i moralu između evropskog i američkog društva. Godine 1993. Martin Skorseze je snimio filmsku adaptaciju romana Doba nevinosti, sa Danijel Dej Luisom, Mišel Fajfer i Vinonom Rajder u glavnim ulogama. Film je ovenčan brojnim nagradama i priznanjima .
