Bitak i vreme

Martin Hajdeger

Teorija, Novi naslovi

Jedan od najvažnijih filozofskih knjiga 20. veka

Cena: 1.274,00 RSD 1.499,00 ušteda: 225,00 RSD (-15%)
Cene su u dinarima sa uračunatim PDV-om.
Zapiši posvetu koju ćemo odštampati na prvoj stranici knjige koju poručuješ:

Preveo s nemačkog: Miloš Todorović

Briga se osniva u vremenitosti. U krugu vremenitosti, dakle, moramo da potražimo neko događanje koje egzistenciju određuje kao povesnu egzistenciju. Tako se interpretacija povesnosti tubitka u osnovi pokazuje samo kao jedna konkretna izrada vremenitosti.

Zašto se čovek povlači u anonimno, bezlično postojanje? Zbog toga, smatra Hajdeger, da bi izbegao da se suoči sa slobodom i konačnošću egzistencije. Stoga, cilj fundamentalne ontologije upravo se sastoji u tome da, polazeći od fakticiteta svakodnevnog života, razvije značenje egzistencijalija i pomoću njih otkrije smisao autentične, prave egzistencije, one koja prihvata čoveka kao prolazno, istorično biće i razume smrt kao najdublje i najvlastitije ljudsko određenje.

Tako se egzistencijalna analitika, koja se bavi oblicima ljudske egzistencije, i destrukcija metafizike, koja se bavi razlaganjem celokupne filozofske tradicije, presecaju u jednoj tački – u otkrivanju vremenitosti kao ontološkog smisla brige, odnosno zabrinutosti za opstanak kao izvorišta na kome počiva čovekova potreba za projektovanjem budućnosti. To je tačka od koje bi, prema Hajdegeru, trebalo ustanoviti novi početak nemetafizičke budućnosti, odnosno odakle bi bilo moguće pronaći izlaz iz savremene krize koju obeležava nihilizam kao stanje čovekovog nezavičajnog boravka u tehničkom svetu.

  • ISBN: 9788660363567
  • Broj strana: 564
  • Pismo: Latinica
  • Povez: Mek
  • Format: 20x14
  • Godina izdanja: 2025

Martin Hajdeger

Martin Hajdeger (/ˈhaɪdɛɡər, ˈhaɪdɪɡər/; [3] nemački: [ˈmaʁtiːn ˈhaɪdɛɡɐ]; [3] 26. septembar 1889 – 26. maj 1976) bio je nemački filozof najpoznatiji po doprinosima fenomenologiji, hermeneutici i egzistencijalizmu. Njegov rad obuhvata širok spektar tema, uključujući ontologiju, tehnologiju, umetnost, metafiziku, humanizam, jezik i istoriju filozofije. Često se smatra jednim od najznačajnijih i najuticajnijih filozofa 20. veka, naročito u kontinentalnoj tradiciji.