sabrane pesme

Sabrane pesme

Ernest Hemingvej

Uskoro

...

Unesite e-mail adresu:
  • Broj strana: 80
  • Pismo: Latinica
  • Format: 19,6X12,7
  • Godina izdanja: 2026

Ernest Hemingvej

Ernest Hemingvej (Ouk Park, Ilinois, 1899 – Kečum, Ajdaho, 1961)

Ernest Miler Hemingvej bio je američki romanopisac, pisac kratkih priča, novinar i dobitnik Nobelove nagrade za književnost, čiji je uticaj na prozu 20. veka nemerljiv. Svojim prepoznatljivim, škrtim stilom pisanja i životom ispunjenim avanturama, stvorio je mit o sebi kao o arhetipskom američkom piscu, a njegova dela istražuju teme rata, gubitka, hrabrosti i potrage za smislom u modernom svetu. Rođen je u Ouk Parku, predgrađu Čikaga, kao sin lekara i muzičarke. Detinjstvo provedeno u prirodi severnog Mičigena, uz oca koji ga je učio lovu i ribolovu, usadilo mu je duboku vezu sa divljinom koja će postati centralni motiv mnogih njegovih priča.

Njegova književna karijera započela je u novinarstvu. Nakon srednje škole, zaposlio se kao reporter u listu The Kansas City Star, gde je usvojio temeljne odlike svog budućeg stila: kratke rečenice, direktan jezik, izbegavanje suvišnih prideva i objektivnost. Sa izbijanjem Prvog svetskog rata, prijavio se kao dobrovoljac i služio kao vozač ambulantnih kola na italijanskom frontu, gde je bio teško ranjen. Ovo iskustvo postalo je kamen temeljac njegovog književnog opusa i centralni događaj romana Zbogom oružje. Po povratku, preselio se u Pariz dvadesetih godina, gde je kao deo „Izgubljene generacije“ američkih ekspatrijata, zajedno sa F. Skotom Ficdžeraldom i Gertrudom Stajn, brusio svoj zanat i upijao duh modernizma.

Njegov prvi veliki uspeh, roman Sunce se ponovo rađa, objavljen 1926. godine, uhvatio je duh razočaranja i besciljnosti generacije obeležene ratom i postavio ga kao vodeći glas svog vremena. Usledila su dela koja su potvrdila njegov status književnog giganta. Strast prema španskoj kulturi i borbama s bikovima pretočio je u nefikcijsko delo Death in the Afternoon, dok je svoja iskustva iz afričkih safarija opisao u knjizi Zeleni bregovi Afrike. Kao ratni dopisnik tokom Španskog građanskog rata, stvorio je svoje najambicioznije delo, roman Za kim zvono zvoni, epsku priču o ljubavi, dužnosti i žrtvi usred brutalnog sukoba.

Hemingvej je svoj život proveo na različitim krajevima sveta, od Ki Vesta na Floridi do svoje čuvene kuće na Kubi, Finka Vihija, gde je napisao mnoga od svojih najvažnijih dela. Njegova karijera doživela je vrhunac 1952. godine objavljivanjem romana Starac i more, alegorijske priče o borbi starog kubanskog ribara sa divovskom sabljarkom, koja mu je donela Pulicerovu nagradu. Dve godine kasnije, 1954, ovenčan je i Nobelovom nagradom za književnost za „majstorstvo u veštini naracije i uticaj koji je izvršio na savremeni stil“. Iza javne slike snažnog avanturiste krio se, međutim, čovek koji se borio sa teškim fizičkim povredama zadobijenim u dva avionska udesa u Africi, alkoholizmom i sve dubljom depresijom. Poslednjih godina života, njegovo mentalno zdravlje se drastično pogoršalo, a neuspešno lečenje elektrošokovima dodatno je oštetilo njegovo pamćenje i sposobnost pisanja. U nemogućnosti da stvara i savladan unutrašnjim demonima, izvršio je samoubistvo u svom domu u Kečumu, u Ajdahu. Njegovo nasleđe, pre svega njegova „teorija ledenog brega“ i revolucionarni stil, ostavili su neizbrisiv trag u svetskoj književnosti.


DELA ERNESTA HEMINGVEJA

Romani:

Prolećne bujice (The Torrents of Spring, 1926)
Sunce se ponovo rađa (The Sun Also Rises, 1926)
Zbogom oružje (A Farewell to Arms, 1929)
Imati i nemati (To Have and Have Not, 1937)
Za kim zvono zvoni (For Whom the Bell Tolls, 1940)
Preko reke i u šumu (Across the River and Into the Trees, 1950)
Ostrva u struji (Islands in the Stream, posthumno 1970)
Rajski vrt (The Garden of Eden, posthumno 1986)

Novele:

Starac i more (The Old Man and the Sea, 1952)

Zbirke kratkih priča:

U naše vreme (In Our Time, 1925)
Muškarci bez žena (Men Without Women, 1927)
Pobednik ne dobija ništa (Winner Take Nothing, 1933)
Snegovi Kilimandžara (The Snows of Kilimanjaro, 1961)

Nefikcija:

Smrt popodne (Death in the Afternoon, 1932)
Zeleni bregovi Afrike (Green Hills of Africa, 1935)
Pokretni praznik (A Moveable Feast, posthumno 1964)