Starac i more

Ernest Hemingvej

Svetska književnost, Klasici

"Nisi ubio ribu samo da bi preživeo i da bi je prodao kao hranu, pomislio je. Ubio si je zbog ponosa i zato što si ribar. Voleo si je dok je bila živa i voleo si je posle toga. Ukoliko si je voleo, nije greh što si je ubio. Ili je baš zbog toga još veći greh?"

Cena: 849,00 RSD 999,00 ušteda: 150,00 RSD (-15%)
Cene su u dinarima sa uračunatim PDV-om.
Zapiši posvetu koju ćemo odštampati na prvoj stranici knjige koju poručuješ:

Preveo s engleskog: Danilo Lučić

Nakon osamdeset četiri dana bez ulova, Santjago, stari kubanski ribar, isplovljava sam na pučinu odlučan da dokaže kako ga sreća još nije napustila. Kada na udicu uhvati džinovsku sabljarku, veću od svog čamca, započinje epska borba koja će testirati granice njegove snage, izdržljivosti i volje. Usamljen na beskrajnom prostranstvu Golfske struje, Santjago u veličanstvenom protivniku prepoznaje odraz sopstvene plemenitosti.

Ova priča prerasta u moćan testament o ljudskoj istrajnosti, ponosu i dostojanstvu pred neumoljivim silama prirode. Hemingvej svojim kristalno jasnim, sažetim stilom istražuje suštinu borbe – ne samo za opstanak već i za smisao – i dokazuje da se pobeda može pronaći čak i u porazu.

Starac i more, roman koji je Nobelov komitet i zvanično istakao prilikom dodele nagrade Ernestu Hemingveju 1954. godine, parabola je o hrabrosti i nesalomivom ljudskom duhu.

  • ISBN: 9788689203769
  • Broj strana: 94
  • Pismo: Latinica
  • Povez: Broš
  • Format: 20x14cm
  • Godina izdanja: 2018

Ernest Hemingvej

Ernest Hemingvej (Ouk Park, Ilinois, 1899 – Kečum, Ajdaho, 1961)

Ernest Miler Hemingvej bio je američki romanopisac, pisac kratkih priča, novinar i dobitnik Nobelove nagrade za književnost, čiji je uticaj na prozu 20. veka nemerljiv. Svojim prepoznatljivim, škrtim stilom pisanja i životom ispunjenim avanturama, stvorio je mit o sebi kao o arhetipskom američkom piscu, a njegova dela istražuju teme rata, gubitka, hrabrosti i potrage za smislom u modernom svetu. Rođen je u Ouk Parku, predgrađu Čikaga, kao sin lekara i muzičarke. Detinjstvo provedeno u prirodi severnog Mičigena, uz oca koji ga je učio lovu i ribolovu, usadilo mu je duboku vezu sa divljinom koja će postati centralni motiv mnogih njegovih priča.

Njegova književna karijera započela je u novinarstvu. Nakon srednje škole, zaposlio se kao reporter u listu The Kansas City Star, gde je usvojio temeljne odlike svog budućeg stila: kratke rečenice, direktan jezik, izbegavanje suvišnih prideva i objektivnost. Sa izbijanjem Prvog svetskog rata, prijavio se kao dobrovoljac i služio kao vozač ambulantnih kola na italijanskom frontu, gde je bio teško ranjen. Ovo iskustvo postalo je kamen temeljac njegovog književnog opusa i centralni događaj romana Zbogom oružje. Po povratku, preselio se u Pariz dvadesetih godina, gde je kao deo „Izgubljene generacije“ američkih ekspatrijata, zajedno sa F. Skotom Ficdžeraldom i Gertrudom Stajn, brusio svoj zanat i upijao duh modernizma.

Njegov prvi veliki uspeh, roman Sunce se ponovo rađa, objavljen 1926. godine, uhvatio je duh razočaranja i besciljnosti generacije obeležene ratom i postavio ga kao vodeći glas svog vremena. Usledila su dela koja su potvrdila njegov status književnog giganta. Strast prema španskoj kulturi i borbama s bikovima pretočio je u nefikcijsko delo Death in the Afternoon, dok je svoja iskustva iz afričkih safarija opisao u knjizi Zeleni bregovi Afrike. Kao ratni dopisnik tokom Španskog građanskog rata, stvorio je svoje najambicioznije delo, roman Za kim zvono zvoni, epsku priču o ljubavi, dužnosti i žrtvi usred brutalnog sukoba.

Hemingvej je svoj život proveo na različitim krajevima sveta, od Ki Vesta na Floridi do svoje čuvene kuće na Kubi, Finka Vihija, gde je napisao mnoga od svojih najvažnijih dela. Njegova karijera doživela je vrhunac 1952. godine objavljivanjem romana Starac i more, alegorijske priče o borbi starog kubanskog ribara sa divovskom sabljarkom, koja mu je donela Pulicerovu nagradu. Dve godine kasnije, 1954, ovenčan je i Nobelovom nagradom za književnost za „majstorstvo u veštini naracije i uticaj koji je izvršio na savremeni stil“. Iza javne slike snažnog avanturiste krio se, međutim, čovek koji se borio sa teškim fizičkim povredama zadobijenim u dva avionska udesa u Africi, alkoholizmom i sve dubljom depresijom. Poslednjih godina života, njegovo mentalno zdravlje se drastično pogoršalo, a neuspešno lečenje elektrošokovima dodatno je oštetilo njegovo pamćenje i sposobnost pisanja. U nemogućnosti da stvara i savladan unutrašnjim demonima, izvršio je samoubistvo u svom domu u Kečumu, u Ajdahu. Njegovo nasleđe, pre svega njegova „teorija ledenog brega“ i revolucionarni stil, ostavili su neizbrisiv trag u svetskoj književnosti.


DELA ERNESTA HEMINGVEJA

Romani:

Prolećne bujice (The Torrents of Spring, 1926)
Sunce se ponovo rađa (The Sun Also Rises, 1926)
Zbogom oružje (A Farewell to Arms, 1929)
Imati i nemati (To Have and Have Not, 1937)
Za kim zvono zvoni (For Whom the Bell Tolls, 1940)
Preko reke i u šumu (Across the River and Into the Trees, 1950)
Ostrva u struji (Islands in the Stream, posthumno 1970)
Rajski vrt (The Garden of Eden, posthumno 1986)

Novele:

Starac i more (The Old Man and the Sea, 1952)

Zbirke kratkih priča:

U naše vreme (In Our Time, 1925)
Muškarci bez žena (Men Without Women, 1927)
Pobednik ne dobija ništa (Winner Take Nothing, 1933)
Snegovi Kilimandžara (The Snows of Kilimanjaro, 1961)

Nefikcija:

Smrt popodne (Death in the Afternoon, 1932)
Zeleni bregovi Afrike (Green Hills of Africa, 1935)
Pokretni praznik (A Moveable Feast, posthumno 1964)

Komentari

  • Starac i more

    24.10.2021.
    Valahiru ★★★★★

    "Čovek nije stvoren za poraz. Čovek može biti uništen, ali ne i poražen." Starac i more je remek-delo neprolazne vrednosti. Ako je niste čitali u srednjoj školi, poput mene koji sam je uspešno izbegao, preporučujem da je sada pročitate. Ovo je priča o Santjagu, koji se bori i prolazi kroz teška iskušenja i muke tokom trodnevne borbe za život na otvorenom moru. Ova knjiga sadrži puno poruka i motiva. Jedan od njih je i prijateljstvo. Prijateljstvo izmedju Santjaga i Manolina je jedno od najlepših. Pored toga, svedočimo borbi ribara za opstanak, koja simboliše čovekovu borbu. Kroz ovo delo sam se bezbroj puta upitao da li će stari ribar odustati. Zašto ne odustane? Kako je još uvek na nogama, živ i uporan? Šta ga to drži u borbi sa moćnom ribom? Zadivila me njegova istrajnost, posvećenost, ali i ta ljubav prema ribi koju poštuje, ali mora da ubije. To je zapravo i skrivena poruka koju Hemingvej šalje. Važnost da ne odustajemo, ne pokleknemo pred izazovima i teškoćama u životu. Svi se nekad nadjemo suočeni sa svojom "ribom", a tada treba da se setimo ovog dela. Borite se, bez obzira na ishod.