1984 / Životinjska farma

Džordž Orvel

Klasici

* Preveo s engleskog: Vlada StojiljkovićOvo je koncept-knjiga, u kojoj smo predstavili dva najpoznatija dela jednog od najčitanijih i najprevođenijih autora druge polovine XX veka. Ova dva naslova te...

Cena: 1.019,00 RSD 1.199,00 ušteda: 180,00 RSD (-15%)
Cene su u dinarima sa uračunatim PDV-om.
Zapiši posvetu koju ćemo odštampati na prvoj stranici knjige koju poručuješ:

* Preveo s engleskog: Vlada Stojiljković

Ovo je koncept-knjiga, u kojoj smo predstavili dva najpoznatija dela jednog od najčitanijih i najprevođenijih autora druge polovine XX veka. Ova dva naslova tematski se i uporednim čitanjem se doživljavaju na nov nacin, jer tamo gde se završava Životinjska farma, sa određenom vremenskom distancom, počinje 1984. i totalitarizam, koji Orvel u Životinjskoj farmi samo naslućuje. Orvel kao autor, postao je deo popularne kulture i alegorije koje se pojavljuju u njegovim delima deo su naše svakodnevice, čime ga svrstavamo u jednog od najrelevantnijih autora, pre svega zahvaljujući njegovom vizionarstvu. Ovo izdanje, pored inovativnog koncepta, odlikuje se i izuzetnim grafičkim rešenjem kao i vrlo popularnom cenom.

1984. - Ovo je verovatno konačni roman XX veka, nepresušno aktuelan i savremen, čiji su termini kao što je „Veliki Brat“, „dvomisao“ i „novogovor“ postalio deo svakodnevnog diskursa. Ova knjiga prevedena je na preko 65 jezika i prodata u višemilionskom tiražu, širom sveta, čime je modernom klasiku Džordžu Orvelu dodeljeno specijalno mesto u svetskoj književnosti. Za sve represivno i totalitarno, danas se koristi izraz „orvelovsko“. Ova priča o Vinstonu Smitu, običnom čoveku tmurne futurističke svakodnevice, u kojoj se on sukobljava sa brutalnim, staljinističkim poretkom diktatorskog režima svoje zemlje, i danas šokira čitaoce svojom maštovitošću, inteligentnim narativom, zbog čega ostaje svevremen. Zajedno sa novelama Vrli novi svet Oldosa Hakslija i Farenhajt 451 Reja Bredberija, ovaj roman je jedna od najpoznatijih antiutopija u književnosti, ubedljiva od početka do kraja u svojim opomenama.

Životinjska farma - Ovo je alegorijska i distopijska novela Džordža Orvela o domaćim životinjama koje su se oslobodile tiranije ljudskih gospodara, samo da bi nakon toga i same postale tirani, nalik njima. Pošto su proterale vlasnika farme gospodina Džounsa, životinje predvođene svinjom željnom vlasti Napoleonom uspostavljaju „animalizam“, poredak vlasti za koji one veruju da će stvoriti idealističku državu slobode, jednakosti, pravde i napretka. Ali njihova revolucija će se svesti na čisto licemerje, oličeno u sloganu „Sve životinje su jednake, samo su neke jednakije od drugih.“ Ostale životinje uskoro shvataju da su bile obmanute i da je samo jedna tiranija zamenjena drugom. Životinjska farma je jezovita basna koja lucidnim i metaforičnim jezikom osvetljava katastrofične posledice bilo kakve diktature. Ona zapravo promišlja okolnosti i događaje koji su doveli do Oktobarske revolucije u Rusiji 1917, a odatle u eru staljinizma. Zajedno sa 1984, ova novela je Orvelu donela status modernog klasika, čije mračne ali genijalne vizije ne gube na aktuelnosti, ni posle tolikih decenija.

  • ISBN: 9788689203004
  • Broj strana: 336
  • Pismo: Latinica
  • Povez: Mek
  • Format: 20x14cm
  • Godina izdanja: 2016

Džordž Orvel
Džordž Orvel (1903-1950) rođen je u Motihariju, Indija, a pravo ime bilo mu je Erik Bler. Jedna od anegdota u vezi sa njegovim odrastanjem govori da je Orvelova prva izgovorena reč u životu bila zverski (beastly). Školovao se na Itonu, prestižnom koledžu, gde je pokupio tzv. "itonški akcenat", kojeg je pokušavao da se oslobodi celog života. Tokom jednog semestra, francuski mu je predavao Oldos Haksli, koji će napisati Vrli novi svet, još jednu prekretnicu u poetici antiutopije. Nakon toga je odlučio da se zaposli kao policajac na Burmi, a kasnije i kao lučki radnik. Nakon povratka u Englesku i iskazanim simpatijama za socijalizam, 1928. se seli u Pariz, gde je živeo kao beskućnik. To isto je radio i u Londonu, pa je svoja beskućnička iskustva kasnije uobličio u roman "Niko i ništa u Londonu i Parizu". U francuskoj prestonici će upoznati i Henrija Barbusa, čoveka koji će objaviti prvi tekst koji je Orvelu bio plaćen, 1929. Učestvovao je u Španskom građanskom ratu, na strani republikanaca, tokom kojeg je ispunio svoju veliku želju da upozna Ernesta Hemingveja. Nije se dugo borio, ali to iskustvo mu je promenilo život; postao je neprijatelj komunizma i favorizovao je socijalizam (ali je ukazivao i na njegovo licemerje). Priča o propaloj revoluciji postaće tema Životinjske farme i Hiljadu devetsto osamdeset četvrte. Mnogo direktnije o Španiji govori u delu Kataloniji u čast. Pre odlaska iz nje, desio se napad na hotelsku sobu u kojoj su boravili on i Ejlin i ispostavilo se da su ljudi, za koje je Orvel mislio da su mu dobri prijatelji, zapravo bili komunistički špijuni. Tokom II svetskog rata, uprkos želji da ode na front, proglašen je nesposobnim za služenje vojnog roka, pa je radio kao novinar BBC-a. Vreme provedeno u ovoj medijskoj kući smatrao je dvema protraćenim godinama, ali ipak za to vreme je pisao dosta kratke drame, držao je lektorska predavanja i razvio je saradnju sa T. S. Eliotom i Dilanom Tomasom. Lik Vinstona Smita i opis njegovog rada u Ministarstvu istine je uzet iz Orvelovog perioda zaposlenja u BBC-u. Godine 1949. objavljen je njegov najpoznatiji i najznačajniji roman 1984, koji će ga proslaviti i učiniti jednim od najpoznatijih pisaca na svetu. Pored ovog, značajni su i sledeći njegovi romani: Životinjska farma (1945), Samo nek aspidistre lete (1936),Burmanski dani (1934) i Niko i ništa u Londonu i Parizu (1933). Imao je nekoliko književnih pseudonima, ali je na kraju izabrao „Džordž Orvel“, jer je, kako je sam govorio, to „dobro, puno englesko ime“. Za korišćenje pseudonima se olučio, jer mu se nije sviđalo ime ime Erik Bler, ali i jer se bojao da će osramotiti porodicu. Tokom života se trudio da pisac Orvel i građanin Bler vode odvojene, zasebne živote, uključujući i prijatelje, koje je delio u dve grupe. Orvel je pred kraj života, sredinom četrdesetih, napisao listu svih značajnih pisaca i zabavljača koji, kako je mislio, nisu doprinosili razvoju antikomunističke propagande, odnosno, onih koje je smatrao pristalicama komunizma. Na spisku su bili: Čarli Čaplin, Majkla Redgrejva, Ketrin Hepbern, Sesil Dej-Luis (otac Danijela Dej-Luisa), Dž. B. Šo, Džon Stajnbek i Orson Vels. Jedna verzija spiska je i dalje britanska državna tajna.