Rokanonov svet
Ursula le Gvin
Fantastična književnost, Novi naslovi
U „Rokanonovom svetu”, prvoj knjizi Hainskog ciklusa, Ursula K. Le Gvin uvodi nas u planetu Fomalhot II, gde se mit susreće sa naučnom fantastikom. Etnolog Lige, Rokanon, ostaje izolovan na tuđinskom svetu nakon što neprijateljska sila uništi njegov brod. Primoran da se osloni na lokalne rase – ratoborne Angijare, tehnološke Gdemijare i telepatske Fije – Rokanon kreće na epsko putovanje. Kroz susrete sa drevnim entitetima i tragične žrtve, on se transformiše iz naučnika u legendarnog „Lutalicu”, suočavajući se sa pitanjima identiteta, civilizacije i cene preživljavanja. Duboka i poetska, ova knjiga je majstorska studija o mitu, moralu i ljudskoj (ili vanzemaljskoj) prirodi. Zaronite u svet gde legende oživljavaju, a sudbina pojedinca oblikuje galaksiju.
„Rokanonov svet” Ursule K. Le Gvin, prva knjiga njenog kultnog Hainskog ciklusa, uvodi nas u planetu Fomalhot II, gde se mit i stvarnost prepliću u tragičnoj sagi o identitetu, civilizaciji i ceni napretka. Le Gvin, poznata po svojim antropološkim uvidima i poetskoj prozi, ovde istražuje teme koje će definisati njen opus. Gaverel Rokanon, etnolog Lige svih svetova, stiže na Fomalhot II sa zadatkom da prouči njegove inteligentne rase: Angijare (feudalne ratnike), Gdemijare (tehnološki napredne pećinske stanovnike sa delimičnom telepatijom) i Fije (nomadske, miroljubive telepate). Njegova misija poprima tragičan obrt kada neprijateljska sila uništi brod Lige, ostavljajući Rokanona kao jedinog preživelog, izolovanog na tuđinskom svetu. Priča počinje legendom o Semli, Angijarki koja u potrazi za izgubljenim porodičnim draguljem, ogrlicom „Oko mora”, putuje kroz gdemijarske pećine, doživljavajući dislociranost vremena – za nju jedna noć, za njen svet devet godina. Njen povratak kući i susret sa odraslom kćerkom Haldre, dok joj je suprug Durhal mrtav, postavlja ton za Rokanonovu sopstvenu žrtvu. Rokanon, odsečen od svoje civilizacije, mora da se osloni na lokalne saveznike. Mogijen, mladi gospodara Halana, postaje njegov prijatelj i saborac, želeći osvetu za uništenje Fije sela od strane novopridošlih Faradejaca – neprijateljske sile koja je uništila i Rokanonov brod. Kijo, mladi Fijanac, sa svojom urođenom telepatijom („umosluhom”), pridružuje im se, nudeći jedinstvenu perspektivu i sposobnost „slušanja” misli neprijatelja. Kroz putovanje, Le Gvin briljantno prikazuje složenost interakcija između različitih kultura. Gdemijari, sa svojom industrijalizovanom pećinskom civilizacijom, predstavljaju opasnost tehnološkog razvoja bez etičkih smernica. Fije, s druge strane, simbolizuju svesno odricanje od materijalne moći u korist harmonije s prirodom, birajući da budu „Polu-narod”. Ključni trenutak je Rokanonov susret sa „Drevnim” u planinskoj pećini, gde dobija dar telepatije po cenu gubitka svog „imena”, čime se transformiše u „Lutalicu” iz lokalnih legendi. Mogijenova herojska žrtva, koja mu omogućava da upozori Ligu na Faradejske pobunjenike, kulminira u uništenju neprijateljske baze. Međutim, Rokanonova pobeda dolazi po visoku cenu. On ostaje trajno obogaljen, a teret smrti njegovih prijatelja i gubitka sopstvenog identiteta preoblikuje ga. Ne vraća se svojoj matičnoj civilizaciji, već ostaje na Fomalhotu II, usvojen od Haldre, postajući deo mitologije sveta koji je pokušao da spase. „Rokanonov svet” je priča o melanholiji, žrtvi i nerazumevanju. Le Gvin majstorski spaja epsku avanturu sa filozofskim razmišljanjem o ceni kontakta civilizacija, o tome kako se heroji stvaraju i kako njihove priče postaju legende. Njen stil je liričan, bogat opisima i dubokim uvidima u ljudsku, pa i vanzemaljsku, psihu. Ovo je nezaboravno delo koje postavlja pitanja o suštini identiteta, moralnoj odgovornosti i večnoj potrazi za smislom u bezgraničnom kosmosu. Kontrast izdavaštvo poziva čitaoce da se upuste u ovu jedinstvenu avanturu.
- ISBN: 9788660362157
- Broj strana: 142
- Pismo: Latinica
- Povez: Mek
- Godina izdanja: 2023
Ursula le Gvin
Usula Legvin (1929 - 2018) je u okvire fantastičkog žanra unela mnoge novine i temeljno izmenila njegov senzibilitet u pravcu feminizma, sa antropološkim i kulturološkim intervencijama na polju uvrežene koncepcije ljudskog pola. Napisala je više od 20 romana, a pored toga se bavila i pisanjem pripovedaka, pesama i eseja i književnosti za decu. Knjige su joj prevedene na više od 40 jezika i prodate su u milionima primeraka. Pažnju svetske književne javnosti je stekla knjigama poput „Leva ruka tame“ i serijalom „Zemljomorje“. Čuveni književni kritičar Harold Blum hvalio ju je kao „stvaraoca briljantne mašte i vrhunskog stila“, a njen uticaj primećuje se kod svih vodećih autora i autorki fantastike danas. Osvojila je sva relevantna američka književna priznanja i nagrade, kao i odlikovanja za životna postignuća na polju književnosti i kulture. Pet puta je dobila nagradu Locus, četiri puta nagradu Nebula, dva puta nagradu Hugo i jednom World Fantasy Award.
