Pobunjeni čovek

Alber Kami

Esejistika

Pobuna je deo čoveka: čovek se buni protiv mesta koje mu je dodeljeno u društvu, protiv pripisanog statusa, protiv načina na koji ga percipiraju. Čovek se buni i protiv svoje konačnosti, i protiv ideje postojanja boga; buni se protiv sebe, protiv drugih, protiv nevidljivog, nestvarnog, protiv sistema u kojem teško živi.

Cena: 934,00 RSD 1.099,00 ušteda: 165,00 RSD (-15%)
Cene su u dinarima sa uračunatim PDV-om.
Zapiši posvetu koju ćemo odštampati na prvoj stranici knjige koju poručuješ:

Preveo s francuskog: Slobodan Damnjanović (nagrada Miloš N. Đurić za 2022. godinu za najbolji prevod nefikcije)

Pobuna je deo čoveka: čovek se buni protiv mesta koje mu je dodeljeno u društvu, protiv pripisanog statusa, protiv načina na koji ga percipiraju. Čovek se buni i protiv svoje konačnosti, i protiv ideje postojanja boga; buni se protiv sebe, protiv drugih, protiv nevidljivog, nestvarnog, protiv sistema u kojem teško živi.

Kami u svom eseju iz 1951. godine, svojevrsnom „nastavku” Mita o Sizifu, ilustruje različite vidove pobune brojnim primerima iz istorije i književnosti, uključujući Marksa, Ničea, De Sada, Lenjina, Hitlera, Dostojevskog itd. Analizirajući različite reflekse pobune – od kraljeubistava, preko levih revolucija do samoubistva – u odnosu na istoričnost, geopolitička i filozofska pitanja, Pobunjeni čovek i u savremenim prilikama predstavlja relevantnu i podsticajnu literaturu o putu koji pojedinac preduzima ka svojoj i tuđoj slobodi jer „čovek je jedino stvorenje koje odbija da bude ono što jeste”.

  • ISBN: 9788660360870
  • Broj strana: 360
  • Pismo: Latinica
  • Povez: Mek
  • Format: 20x14
  • Godina izdanja: 2021

Alber Kami
Alber Kami (1913-1960) bio je francuski pisac, filozof i novinar, rođen u Alžiru u porodici siromašnih zemljoradnika. Završio je studije filozofije na Univerzitetu u Alžiru, sve vreme paralelno radeći, kako bi preživeo. Rano dijagnostifikovana tuberkuloza sprečila ga je da se profesionalno bavi fudbalom, iako je bio član univerzitetske fudbalske ekipe. U mladosti počinje da se interesuje za književnost i pozorište, pa će jedno vreme predvoditi sopstvenu pozorišnu trupu. Bio je član Francuske komunističke partije (PCF), a 1940. osniva i uređuje časopis „Borba“ u Parizu, koji se uključuje u podršku francuskom otporu nacizmu. Kao esejista, publicista, dramaturg i prozaista, proslavio se svojim romanima "Stranac" (1942), "Kuga" (1947) i "Pad" (1956), zbirkom priča "Izgnanstvo i kraljevstvo" (1957), dramom "Kaligula" (1944), kao i esejima "Mit o Sizifu" (1948) i "Pobunjeni čovek" (1951). Godine 1957. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Poginuo je 1960. u saobraćajnoj nesreći, nadomak francuskog gradića Sans, kada je život izgubio i njegov veliki prijatelj i poznati francuski izdavač Mišel Galimar.