Akcija - 4 ekranizovana klasika (40% popusta)
Paketi knjiga
Spremni za književno putovanje koje pomera granice? Kontrast izdavaštvo donosi "Akcija – 4 ekranizovana klasika" – vaš ulazak u svetove koji su definisali žanrove i inspirisali legendarne filmove, sada sa neverovatnih 40% popusta! Zaronite u kosmičke misterije „2001: Odiseje u svemiru“, suočite se sa prastarim zlom u Stokerovom „Drakuli“, doživite brutalnu realnost Makartijevog „Ovo nije zemlja za starce“ i preispitajte ljudskost u Dikovom „Sanjaju li androidi električne ovce?“. Četiri dela, četiri nezaboravna iskustva, četiri adaptacije koje su obeležile kinematografiju. Iskoristite priliku da obogatite svoju biblioteku ovim bezvremenim remek-delima!
Kontrast izdavaštvo s ponosom predstavlja izuzetan "Akcija – 4 ekranizovana klasika (40% popusta)" paket, pažljivo odabran za sve istinske ljubitelje književnosti i filma. U ovom jedinstvenom kompletu objedinili smo četiri remek-delja koja su ne samo obeležila svoje žanrove, već su i ostavila neizbrisiv trag u popularnoj kulturi kroz svoje legendarne filmske adaptacije. Od dubokih pitanja o ljudskoj egzistenciji i kosmosu, preko jezivih susreta sa prastarim zlom, do surove realnosti modernog kriminala i etičkih dilema o veštačkoj inteligenciji – ovaj paket nudi neponovljivo intelektualno i emotivno putovanje. Pripremite se da zaronite u svetove koji su oblikovali generacije čitalaca i gledalaca, sada dostupne sa neverovatnim popustom, kao svedočanstvo moći priče.„2001: Odiseja u svemiru“ Artura C. Klarka nije samo pionirsko delo naučne fantastike, već i filozofska epopeja koja istražuje evoluciju čovečanstva, potencijal veštačke inteligencije i misteriju vanzemaljskog života. Kroz priču koja se proteže od praskozorja civilizacije i susreta sa tajanstvenim monolitom, do dramatične misije svemirskog broda „Diskaveri“ i pobune kompjutera HAL 9000, Klark nas tera da preispitamo svoje mesto u beskonačnom kosmosu. Avantura Dejvida Boumena, koji putuje van granica poznatog univerzuma i transformiše se u „Zvezdodete“, ostaje jedan od najsnažnijih simbola ljudskog napretka i kosmičke spoznaje. Ovo je knjiga koja pomera granice mašte i nudi duboke uvide u prirodu inteligencije i postojanja, ostajući relevantna i inspirativna decenijama nakon objavljivanja.Brem Stokerov „Drakula“, u novom prevodu Stefana Kostadinovića, predstavlja ultimativni gotički roman i nezaobilaznu lektiru za sve ljubitelje horora. Delo koje je definisalo vampirsku mitologiju i čiji uticaj odjekuje u svakom savremenom prikazu ovog nadnaravnog bića. Stoker majstorski konstruiše priču kroz dnevničke zapise, pisma i novinske isečke, uvlačeći čitaoca u lavirint straha i neizvesnosti dok mladi Džonatan Harker otkriva jezivu istinu o svom transilvanijskom domaćinu. Prodor prastarog zla u viktorijansku Englesku, borba protiv grofa vampira koju predvodi neustrašivi profesor Van Helsing i tragična sudbina Lusi Vestenre i Mine Harker – sve to čini „Drakulu“ bezvremenim remek-delom koje istražuje granice između života i smrti, moralnosti i prokletstva, te fascinaciju zabranjenim.Kormak Makartijevo delo „Ovo nije zemlja za starce“ donosi brutalnu i nemilosrdnu priču o sudaru vrednosti u Teksasu 1980. godine. U svetu gde se stare definicije dobra i zla raspadaju, šerif Ed Tom Bel bori se da razume novu vrstu nasilja koju otelovljuje hladnokrvni ubica Anton Šigur. Makarti, poznat po svom sirovom, neukrašenom stilu pisanja bez navodnika i minimalnom interpunkcijom, stvara atmosferu egzistencijalnog straha i beznađa. Priča o lovcu Luelinu Mosu, koji pronalazi kofer s novcem od narko-obračuna i biva uvučen u smrtonosnu igru mačke i miša, duboka je meditacija o sudbini, moralnom propadanju i neminovnosti haosa. Ovo je anti-vestern koji ne pruža utehu, već prisiljava čitaoca da se suoči sa temama poraza, smrtnosti i uzaludnog traganja za smislom u svetu koji ga više ne nudi.Filip K. Dik nas u distopijskom romanu „Sanjaju li androidi električne ovce?“ uvodi u postapokaliptičnu budućnost gde se granice između čoveka i mašine zamagljuju do neprepoznatljivosti. Kroz priču o Riku Dekardu, „lovcu na glave“ zaduženom za eliminisanje odbeglih androida, Dik istražuje suštinska pitanja identiteta, empatije i prirode stvarnosti. U svetu gde su žive životinje retke i predstavljaju simbol statusa i empatije, Rik se suočava sa moralnim dilemama dok se bori sa sve sofisticiranijim androidima. Paralelna priča Džona Izidora, „pileglavca“ sa izuzetnom empatijom, dodatno produbljuje kompleksnost Dikove vizije, preispitujući granice ljudskosti. Ovo je klasik naučne fantastike koji i danas provocira na razmišljanje o našem postojanju u eri sve naprednije tehnologije i njenog uticaja na definiciju čoveka.Ne propustite priliku da postanete vlasnik ovog izuzetnog kompleta! "Akcija – 4 ekranizovana klasika" nije samo kolekcija knjiga, već investicija u neprocenjivo književno iskustvo koje će vas obogatiti, izazvati i inspirisati. Uz 40% popusta, ovo je idealna prilika da istražite dubine ljudske prirode, kosmičke misterije, granice straha i surovost sveta, kroz prizmu vrhunskih autora. Zaronite u svetove koji su iznedrili neke od najuticajnijih filmskih adaptacija svih vremena i otkrijte moć originalne pisane reči. Vaša biblioteka zaslužuje ove klasike!
Brem Stoker
Abraham "Brem" Stoker (Dablin, 8. novembar 1847 – London, 20. april 1912) bio je irski autor, najpoznatiji kao tvorac gotskog horor romana Drakula (Dracula) iz 1897. godine. Tokom života bio je poznatiji kao lični pomoćnik glumca sera Henrija Irvinga i poslovni menadžer londonskog Liceum teatra.
Rođen je kao treće od sedmoro dece u porodici državnog službenika Abrahama Stokera i Šarlot Matilde Blejk Tornli. Do sedme godine bio je vezan za postelju zbog nepoznate bolesti, nakon čega se potpuno oporavio. Kasnije je postao uspešan sportista na Triniti koledžu u Dablinu, gde je studirao od 1864. do 1870. godine.
Svoju karijeru započeo je kao pozorišni kritičar za dablinsku večernju poštu. Godine 1876. napisao je pozitivnu recenziju Irvingovog Hamleta, što je dovelo do njihovog prijateljstva i kasnije saradnje. Godine 1878. oženio se sa Florens Balkomb, nekadašnjom ljubavlju Oskara Vajlda, i preselio u London, gde postaje poslovni menadžer Liceum teatra.
Stoker je redovno posećivao Kruden Bej u Škotskoj između 1892. i 1910, gde je napisao nekoliko svojih romana. Inspiraciju za Drakulu dobio je tokom posete engleskom primorskom gradu Vitbiju 1890. godine. Pre pisanja romana, susreo se sa mađarsko-jevrejskim piscem Arminom Vamberijem, čije su mračne priče o Karpatima možda uticale na stvaranje dela.
Drakula je objavljen 1897. godine kao epistolarni roman, napisan u formi dnevničkih zapisa, telegrama, pisama i novinskih članaka. Prvobitni rukopis od 541 stranice, nazvan The Un-Dead, pronađen je u jednom ambaru u Pensilvaniji 1980-ih.
Nakon nekoliko moždanih udara, Stoker je preminuo 20. aprila 1912. godine u Londonu. Neki biografi uzrok smrti pripisuju prekomernom radu, drugi tercijarnom sifilisu. Kremiran je, a njegova urna se nalazi u Golders Grin krematorijumu u severnom Londonu.
Romani:
1875: The Primrose Path
1890: The Snake's Pass
1895: The Watter's Mou
1895: The Shoulder of Shasta
1897: Drakula (Dracula)
1898: Miss Betty
1902: The Mystery of the Sea
1903: The Jewel of Seven Stars
1905: The Man/The Gates of Life
1908: Lady Athlyne
1908: Snowbound: The Record of a Theatrical Touring Party
1909: Gospa sa pokrovom (The Lady of the Shroud)
1911: The Lair of the White Worm
Zbirke novela:
1881: Under the Sunset - zbirka od osam bajki za decu
1914: Drakulin gost (Dracula's Guest) - objavljeno posthumno
Filip K. Dik
Filip K. Dik (1928–1982) bio je američki pisac čija dela uglavnom pripadaju žanru naučne fantastike. U romanima u kojima je prikazan svet korporacija, političkih zavera i autoritarnih država, Dik je istraživao filozofska, sociološka i politička pitanja. U kasnijim radovima, njegov tematski fokus pomera se na lične preokupacije metafizikom i teologijom. Dobitnik je svih najvećih nagrada za književnu fantastiku i važi za jednog od najvećih pisaca u ovoj oblasti, koji je izvršio nemerljiv uticaj na celokupan žanr.
Kormak Makarti
Kormak Makarti (1933-2023) rođen je u Roud Ajlendu kao Čarls, a odgajan u Noksvilu, u saveznoj američkoj državi Tenesi. Napisao je deset romana, za koje je dobio preko petnaest američkih i međunarodnih nagrada, uključujući Nacionalnu književnu nagradu (1992) i Pulicerovu nagradu za književnost (2006). U svojim delima po pravilu se bavi najvažnijim egzistencijalnim i književnim temama, a njegov stil, postavljen u postapokaliptične i modele južnjačke gotike, jedan je od prepoznatljivijih u američkoj književnosti. Prvi roman, Čuvar voćnjaka, objavio je 1965, a neka od njegovih najpoznatijih dela su Svi ti lepi konji, Krvavi meridijan, Ovo nije zemlja za starce i Put.
Artur Klark
Artur Čarls Klark (1917–2008) bio je jedan od titana naučne fantastike, vizionar, futurista i naučni mislilac čije su ideje oblikovale ne samo književnost dvadesetog veka, već i stvarnu tehnološku budućnost čovečanstva. Kao član takozvane „Velike trojke“ naučne fantastike, zajedno sa Ajzakom Asimovim i Robertom Hajnlajnom, Klark je ostao upamćen po svom optimističnom pogledu na tehnologiju, dubokom osećaju za kosmičku misteriju i sposobnosti da kompleksne naučne koncepte pretoči u uzbudljive i misaono provokativne priče. Rođen je 16. decembra 1917. godine u Majnhedu, u grofoviji Somerset u Engleskoj. Još kao dečak, na porodičnoj farmi, razvio je opsesivnu ljubav prema posmatranju zvezda i gutao je stranice ranih naučnofantastičnih magazina, sanjareći o putovanjima u svemir. Njegovo formalno obrazovanje prekinuo je nedostatak sredstava, ali je njegova žeđ za znanjem bila nezaustavljiva. Tokom Drugog svetskog rata, služio je u Kraljevskom ratnom vazduhoplovstvu (RAF) kao specijalista za radar, što je bilo presudno iskustvo koje je postavilo temelje za njegov najznačajniji doprinos realnoj nauci.
Upravo je tokom službe u RAF-u Klark došao do svoje revolucionarne ideje. Godine 1945, u stručnom časopisu Wireless World, objavio je članak pod naslovom Vanzemaljski releji: mogu li svemirske stanice obezbediti pokrivenost signalom za ceo svet? U tom radu, on je detaljno razradio koncept geostacionarnih satelita – veštačkih satelita postavljenih u specifičnu orbitu iznad ekvatora, na visini od oko 36.000 kilometara, koji bi se okretali istom brzinom kao i Zemlja i tako prividno stajali nepomično na nebu. Tri takva satelita, tvrdio je, mogla bi da pokriju celu planetu i omoguće trenutnu globalnu komunikaciju. Iako nije patentirao svoju ideju, verujući da ona pripada čovečanstvu, ta orbita danas nosi ime „Klarkova orbita“ i predstavlja kičmu savremenog sveta telekomunikacija, od televizijskog prenosa do interneta i mobilne telefonije.
Nakon rata, Klark je konačno stekao diplomu iz matematike i fizike na Kings koledžu u Londonu, ali se sve više posvećivao pisanju. Njegovi rani romani, poput Kraja detinjstva i Grada i zvezda, odmah su ga uspostavili kao vodeći glas žanra. Njegov stil, poznat kao „tvrda naučna fantastika“, bio je utemeljen na naučnoj preciznosti i verodostojnosti, ali je uvek bio prožet dubokim filozofskim pitanjima o sudbini čovečanstva, evoluciji i našem mestu u univerzumu. Klarkove priče retko su se bavile banalnim sukobima; umesto toga, istraživale su susret čoveka sa neshvatljivo superiornom inteligencijom i tehnologijom, što često dovodi do radikalne transformacije ili transcendencije ljudske vrste. Njegov rad odlikuje prepoznatljivi „osećaj čuđenja“ (enlg. sense of wonder), koji čitaoca ostavlja bez daha pred veličinom i misterijom kosmosa.
Vrhunac njegove karijere i svetsku slavu donela mu je saradnja sa legendarnim rediteljem Stenlijem Kjubrikom na filmu i romanu 2001: Odiseja u svemiru. Razvijajući priču paralelno za oba medija, stvorili su remek-delo koje je redefinisalo naučnofantastični film. Priča o misterioznom crnom monolitu koji usmerava ljudsku evoluciju, od praistorijskog čoveka do putnika kroz zvezdana vrata, i o sukobu sa pobunjenom veštačkom inteligencijom HAL 9000, postala je kulturni fenomen. Kasnije je napisao i nastavke, 2010: Drugu odiseju, 2061: Treću odiseju i 3001: Konačnu odiseju, dalje razvijajući svoju viziju budućnosti. Pored pisanja, Klark je 1956. godine preselio na Cejlon (današnju Šri Lanku), gde je mogao da se posveti svojoj drugoj velikoj strasti – podvodnom istraživanju. Fascinacija okeanskim dubinama odražavala je njegovu kosmičku radoznalost, a svoje iskustvo je preneo u brojna dela i televizijske emisije, poput popularnih serijala Misteriozni svet Artura Klarka.
Sve do svoje smrti u Kolombu, u Šri Lanki, 19. marta 2008. godine, Artur Klark je ostao neumorni promoter nauke, istraživanja svemira i nade u budućnost. Ostavio je za sobom čuvena „Klarkova tri zakona“, od kojih je treći postao gotovo poslovica modernog doba: „Svaka tehnologija koja je dovoljno napredna ne može se razlikovati od magije.“ Njegovo nasleđe nije samo u stotinama knjiga i priča, već u načinu na koji je inspirisao generacije naučnika, inženjera i sanjara da gledaju u nebo i veruju u gotovo neograničene mogućnosti čovečanstva.
DELA ARTURA KLARKA (IZBOR)
Romani:
Uvod u svemir (Prelude to Space, 1951)
Pesak Marsa (The Sands of Mars, 1951)
Ostrva na nebu (Islands in the Sky, 1952)
Kraj detinjstva (Childhood's End, 1953)
Svetlost zemaljska (Earthlight, 1955)
Grad i zvezde (The City and the Stars, 1956)
Duboko poniranje (The Deep Range, 1957)
Susret sa Ramom (Rendezvous with Rama, 1973)
Rajski vodoskoci (The Fountains of Paradise, 1979)
Pesme daleke Zemlje (The Songs of Distant Earth, 1986)
Pad Mesečeve prašine (A Fall of Moondust, 1961)
Svetlost zemaljska (Earthlight, 1955)
Duh sa Grand Benksa (The Ghost from the Grand Banks, 1990)
Božiji čekić (The Hammer of God, 1993)
Serijal Odiseja u svemiru:
2001: Odiseja u svemiru (2001: A Space Odyssey, 1968)
2010: Druga odiseja (2010: Odyssey Two, 1982)
2061: Treća odiseja (2061: Odyssey Three, 1987)
3001: Konačna odiseja (3001: The Final Odyssey, 1997)
Zbirke priča:
S druge strane neba (The Other Side of the Sky, 1958)
Tales from the "White Hart" (1957)
The Wind from the Sun (1972)
Devet milijardi božijih imena (The Nine Billion Names of God, 1967)
