Seobe
Miloš Crnjanski
Novi naslovi, Klasici, Domaća književnost, Balkanon / Re:publika
"Pred praznim jazom, ludom provalijom do koje beše stigao, uvidev da mu je život prošao i da ga više popraviti ne može, kao ni nisku sudbinu svih tih, koji su pošli sa njim i koji će ili izginuti, ili se vratiti tamo u blato, sve po tuđoj volji i za tuđ račun, odrekav se svake nade, on je ipak osećao nešto nad sobom, kao i to nebo što je letno veče hladilo."
Simboličko-kulturni značaj Seoba je neosporan: ovo delo, u svakome ko pripada srpskom jeziku pobuđuje skopčanost sa kolektivnom memorijom, sa nadličnim-istorijskim iskustvom, sa jednom konstantom našeg komunitarno-povesnog toka. Samim naslovom, kao i temom vojne Vuka Isakoviča, temom koja je odavno nadišla okvire samog romana i postala jedna moguća parabola istorijske sudbine srpske zajednice, ovaj roman ostaje urezan u svesti pripadnika srpske kulture.
Reč je tekstu koji nas iznova podseća kako književni jezik može biti angažovan na svakom svom nivou, auditivno-ritmičkom, informativnom, slikovno-evokativnom, i da nas u toj sveukupnosti zapljusne svojom umetničkom snagom. Reč je o načinu pisanja koji se načelno, književnokritički opisuje kao lirizacija proze, a koji u stvari podrazumeva u istoriji književnosti teško ponovljivu zatalasanost jezika i slika, koji znači jedno njihanje pripovednog toka – istovremeno i zavodljivo i melanholično-tegobno, istovremeno uz hipnotično-eterični uzlet i ponorni silazak u somatsko-afektivni život.
(Goran Korunović)
- ISBN: 9788660363994
- Broj strana: 248
- Pismo: Latinica
- Povez: mek
- Format: 20x14
- Godina izdanja: 2025
Miloš Crnjanski
Miloš Crnjanski (1893‒1977), srpski pesnik, pripovedač, esejista i publicista smatra se jednim od najznačajnijih književnika srpske književnosti XX veka. Rođen je u Čongradu, a školovao se u Temišvaru, Rijeci i Beču, gde dočekuje početak Prvog svetskog rata. Odatle je poslat na Galicijski front, gde biva ranjen. Po povratku iz rata, studira književnost u Beogradu, a potom međuratne godine provodi radeći kao profesor i novinar, saradnik listova „Politika” i „Vreme”. Izveštavao je iz Španskog građanskog rata i iz skandinavskih zemalja. Drugi svetski rat zatiče ga u diplomatskoj službi u Rimu, odakle 1941. odlazi u London, gde će kao protivnik komunističke ideologije sa suprugom Vidom provesti dugi niz poratnih godina. U Jugoslaviju se vraća tek 1965. Njegova najvažnija dela su „Seobe”, „Druga knjiga seoba”, „Lirika Itake”, „Roman o Londonu”, „Kod Hiperborejaca”.
