Đulići; Đulići uveoci
Jovan Jovanović Zmaj
Poezija, Akcija 3 za 1599
Jovan Jovanović Zmaj, kroz zbirke „Đulići” i „Đulići uveoci”, vodi nas kroz spektar ljudskih emocija: od mladalačke ljubavi i patriotske radosti do duboke tuge i suočavanja sa gubitkom. „Đulići” (1864) su svetla oda životu, posvećena voljenoj supruzi, dok „Đulići uveoci” (1882) odražavaju pesnikovu borbu sa nezamislivim ličnim tragedijama. Uvodna „Pesma o pesmi” veliča poeziju kao božanski dar, melem za dušu i snagu u patnji, koja objedinjuje oba ciklusa. Ovo objedinjeno izdanje pruža jedinstven uvid u Zmajevu genijalnost i emotivnu dubinu, potvrđujući trajnu snagu njegove poezije da iskaže i najsvetlije radosti i najmračnije boli.
Jovan Jovanović Zmaj, jedan od najvećih srpskih pesnika, kroz zbirke „Đulići” i „Đulići uveoci” nudi nam dubok uvid u sopstvenu dušu, preplićući ekstatičnu radost života sa neizmernom tugom. Ovo izdanje Kontrast izdavaštva, koje objedinjuje ova dva remek-dela, predstavlja jedinstveno putovanje kroz Zmajev emotivni i stvaralački opus, od mladalačke zaljubljenosti do tragične zrelosti.Đulići, objavljeni 1864, zbirka su mladalačke ljubavi, optimizma i patriotskog zanosa. Naziv, turska reč za ružice, simbolično najavljuje cvetnu, bujnu poeziju posvećenu Zmajevoj voljenoj supruzi, Ruži. Kroz pesme „Razgovor sa srcem”, „Ao, nebo, plavo nebo” i „Kaži mi, kaži”, pesnik slavi ljubav kao najvišu vrednost, prožimajući je slikama prirode i dubokim osećajem nacionalne pripadnosti. Jezik je melodičan, bogat narodnim izrazima, odišući toplinom i životnom snagom. Ovi stihovi su manifest radosti, nade i nevinosti, gde se ljubav prema ženi i ljubav prema otadžbini neraskidivo prepliću.U dramatičnom kontrastu, „Đulići uveoci” (1882) odražavaju bolan period pesnikovog života, obeležen gubitkom petoro dece i supruge Ruže. Reč „uveoci” nagoveštava uvelost, tugu i očaj. Pesme poput „Sve što dalje vreme hiti”, „Bolna leži, a nas vara nada” i „Mrtvo nebo, mrtva zemlja” svedoče o neizmernoj patnji, suočavanju sa smrću i preispitivanju smisla života. Zmajev jezik ovde postaje teži, introspektivniji, pun gorkih metafora. Nekadašnju svetlost zamenjuje tama žalosti, a priroda, nekada izvor inspiracije, sada je nemi svedok bola. Ipak, Zmaj i u tami pronalazi snagu – u poeziji. Poezija postaje melem za rane, način da se bol transformiše i sećanje sačuva, nudeći, na kraju, neku vrstu pomirenja sa sudbinom.„Pesma o pesmi”, koja otvara zbirku, postavlja poeziju na pijedestal božanskog dara, sile koja ublažava ljudsku patnju još od izgona iz raja. Poezija je „kćerka Tvorca” koja „blaži”, „snaži” i „zbori” ono neizrecivo. Ona mora biti sveta, čista, bogodana i istinita, teći „iz dubine srca zdrava”. Kroz ovu pesmu, Zmaj objašnjava zašto je poezija bila njegov neprekidni pratilac, i u trenucima najveće radosti i u najdubljoj tuzi.Ovo objedinjeno izdanje nije samo puka kompilacija, već zaokružena priča o Zmajevom životu i univerzalnim ljudskim dilemama. Čitanjem „Đulića” i „Đulića uvelaka” zajedno, čitalac doživljava puni luk Zmajevog genija – od optimizma mladosti do mudrosti stečene kroz bol. To je svedočanstvo o pesnikovoj izuzetnoj sposobnosti da emocije pretoči u stihove koji i danas duboko rezonuju. Zmajevo delo ostaje trajno relevantno, podsećajući nas na snagu ljubavi, težinu gubitka i isceljujuću moć umetnosti.
- ISBN: 9788660361716
- Broj strana: 138
- Pismo: latinica
- Povez: Mek
- Format: 19,6X12,7
- Godina izdanja: 2023
Jovan Jovanović Zmaj
Jovan Jovanović Zmaj (1833–1904) bio je srpski pesnik, dramski pisac, prevodilac i lekar, rođen u Novom Sadu. Jedan je od najvećih liričara srpskog romantizma. Po zanimanju je bio lekar, ali su uprkos tome njegov privatni život obeležili brojne bolesti i smrti najmilijih. Tokom celog svog života bavio se uređivanjem i izdavanjem književnih, političkih i dečjih časopisa (Javor, Komarac, Zmaj, Žiža, Neven, Starmali). Njegove najznačajnije zbirke pesama su Đulići (1864) i Đulići uveoci (1882), prva o srećnom porodičnom životu, a druga o bolu za najmilijima. Uz njegove Pevanije, treba pomenuti i poznu stvaralačku fazu u kojoj su nastale Snohvatice (1885) i Devesilje (1900). Pored lirskih pesama, pisao je satirične i političke pesme, a prvi je pisac u srpskoj književnosti koji je pisao poeziju za decu. Jovan Jovanović Zmaj je izabran za prvog potpredsednika Srpske književne zadruge i izradio je njen amblem. Jovan Jovanović Zmaj umro je 1904. godine u Sremskoj Kamenici.
