Ubistvo u Orijent ekspresu
Agata Kristi
Novi naslovi, Trileri
Uronite u bezvremeni klasik Agate Kristi, „Ubistvo u Orijent ekspresu“, u izdanju Kontrast izdavaštva. Herkul Poaro se nađe usred najneobičnijeg slučaja svoje karijere, zarobljen na legendarnom Orijent ekspresu usred snežne mećave. Bogati i ozloglašeni Amerikanac, gospodin Račet, pronađen je izboden na smrt u svom kupeu. Zločin je naizgled nemoguć, sa vratima zaključanim iznutra i otvorenim prozorom bez tragova.Poaro otkriva da je Račet zapravo Kaseti, zloglasni otmičar i ubica male Dejzi Armstrong. Istraga razotkriva da su gotovo svi putnici u vozu povezani sa ovim tragičnim slučajem i imaju motiv za osvetu. Suočen sa mrežom laži i nameštenih alibija, Poaro dolazi do zapanjujućeg zaključka: ovo nije delo jednog ubice, već kolektivne osvete. Knjiga koja postavlja pitanje da li je pravda uvek u skladu sa zakonom, i koja će vas držati prikovanim do poslednje stranice.
Uronite u bezvremeni klasik Agate Kristi, „Ubistvo u Orijent ekspresu“, koji Kontrast izdavaštvo sa ponosom ponovo oživljava. Ovo remek-delo detektivske fikcije ne samo da demonstrira Kristinu genijalnost u pletenju složenih zapleta, već i postavlja duboka moralna pitanja koja odjekuju i danas. Naš omiljeni belgijski detektiv, Herkul Poaro, nađe se usred najneobičnijeg slučaja svoje karijere, zarobljen na legendarnom Orijent ekspresu usred snežne mećave.Putovanje počinje rutinski, sa Poaroom koji se vraća iz Sirije ka Istanbulu, a potom se ukrcava na Simplon Orijent ekspres. Voz, koji je neuobičajeno prepun za ovo doba godine, postaje pokretna pozornica za galeriju živopisnih likova iz različitih zemalja i društvenih slojeva. Od mlade engleske guvernante Meri Debenam, preko strogog pukovnika Arbatnota, do ekscentrične gospođe Habard i misteriozne kneginje Dragomirove, svaki putnik nosi svoju priču i svoju tajnu.Poaro, kao i uvek, sa svojim oštrim okom i „malim sivim ćelijama“, odmah primećuje neobičnosti, sitnice koje nagoveštavaju da nešto nije u redu. Međutim, sudbina, ili pre, splet okolnosti, primorava ga da preuzme ulogu istražitelja kada se voz iznenada zaustavi usred snežnih nanosa u Jugoslaviji. Izolovan od spoljnog sveta, ekspres postaje scena strašnog zločina.Bogati i ozloglašeni Amerikanac, gospodin Račet, pronađen je izboden na smrt u svom kupeu. Zločin je naizgled nemoguć: vrata zaključana iznutra, otvoren prozor bez tragova u snegu, dvanaest uboda nožem različite snage i porekla. Poaro, uz pomoć svog prijatelja gospodina Buka, direktora kompanije, i doktora Konstantina, počinje mukotrpnu istragu, suočavajući se sa zagonetkom koja prkosi svakoj logici.Ključni preokret nastaje kada Poaro otkriva pravi identitet žrtve: Račet je zapravo Kaseti, čovek odgovoran za stravičnu otmicu i ubistvo male Dejzi Armstrong, slučaj koji je pre mnogo godina potresao Ameriku i ostavio duboke ožiljke na mnogim životima. Ova spoznaja menja perspektivu zločina iz običnog ubistva u akt osvete.Poaro metodično ispituje svakog putnika, razotkrivajući složenu mrežu laži, pretvaranja i skrivenih veza sa porodicom Armstrong. Ispostavlja se da je, na njegovo iznenađenje, gotovo svaki putnik u vozu povezan sa žrtvom i njenom prošlošću. Alibiji se ruše, identiteti se otkrivaju, a Poaro se suočava sa istinom koja je, kako sam kaže, „toliko luda da mora biti istinita“.Teorija „dvoje ubica“ se razvija u nešto mnogo složenije. Dvanaest uboda nožem, različite snage i ugla, počinjenih i desnom i levom rukom, navode Poaroa na zapanjujući zaključak: ovo nije delo jednog ubice, već kolektivne osvete. Svi putnici, od konduktera do aristokrata, od guvernante do detektiva, zapravo su delovi samoproglašene „porote“ koja je Kasetiju sudila i izvršila kaznu.Svaki „trag“ – maramica sa monogramom „H“ (Helena Andrenji, sestra Sonje Armstrong), čistilica za lulu pukovnika Arbatnota (prijatelja Džona Armstronga), sprovodnička uniforma pronađena u prtljagu Hildegard Šmit (kuvarice porodice Armstrong) – svi su pažljivo namešteni da zbune istražitelje i stvore utisak da je zločin počinio spoljni uljez, ili da se sumnja razbije na više pravaca. Cilj je bio da se slučaj učini „nemogućim“ za rešavanje.„Ubistvo u Orijent ekspresu“ je više od detektivske priče; to je meditacija o pravdi, moralu i osveti. Kristijeva nas tera da preispitamo sopstvene definicije dobra i zla, i da se zapitamo da li su neki zločini toliko monstruozni da opravdavaju prekoračenje zakonskih granica. Poaroova sposobnost da pronikne u ljudsku prirodu i da iz haosa činjenica izvuče logičan zaključak je ono što ga čini jednim od najvoljenijih detektiva u književnosti.Ovo Kontrast izdavaštvo izdanje pruža sve što je potrebno za potpuno uživanje u ovom trileru: majstorski preveden tekst koji verno prenosi atmosferu i stil originala, zajedno sa Poaroovom neponovljivom metodologijom. Pripremite se za putovanje u srce misterije, gde istina nije uvek crno-bela, a pravda može imati mnogo lica. Knjiga koja će vas držati prikovanim do poslednje stranice, naterati vas da razmišljate dugo nakon što je pročitate.
- ISBN: 9788660363055
- Broj strana: 232
- Pismo: latinica
- Povez: Mek
- Format: 20x14
- Godina izdanja: 2024
Agata Kristi
„Kraljica misterije“, Agata Kristi rođena je 15. septembra 1890. godine u Torkiju u Ujedinjenom Kraljevstvu, a preminula je 12. januara 1976. u Vinterbruku. Kao najmlađa od troje dece, školovala se od kuće pod nadzorom majke, koja ju je podsticala da se bavi pisanjem. Sa 16 godina preselila se u Pariz kako bi tamo učila pevanje i sviranje klavira.
U oktobru 1912. godine, upoznala je Arčibalda „Arčija“ Kristija, vojnog pilota u Prvom svetskom ratu, za kog se udala na Badnje veče 1914. godine. Imali su jedno dete, Rozalind Hiks, rođenu u avgustu 1919. godine. Njihov brak počeo je da se raspada 1926. godine, kada je Arči zatražio razvod zbog veze sa Nensi Nil. Nakon svađe 3. decembra iste godine, Agata je nestala na 11 dana, što je izazvalo veliku policijsku potragu i medijsku senzaciju. Nađena je 14. decembra u hotelu u Harogejtu, bez sećanja na prethodne dane, a neki veruju da je njen nestanak bio izazvan traumom ili depresijom.
U oktobru 1912. godine, upoznala je Arčibalda „Arčija“ Kristija, pilota u Prvom svetskom ratu, za kog se udala na Badnje veče 1914. godine. Imali su jedno dete, Rozalind Hiks, rođenu u avgustu 1919. godine. Njihov brak počeo je da se raspada 1926. godine, kada je Arči zatražio razvod zbog veze sa Nensi Nil. Nakon svađe 3. decembra iste godine, Agata je nestala na 11 dana, što je izazvalo veliku potragu i medijsku senzaciju. Nađena je 14. decembra u hotelu u Harogejtu pod lažnim imenom i bez sećanja na prethodne dane. Tvrdi se da je u tom periodu imala amneziju izazvanu depresijom i traumom, međutim postoji i mišljenje da se krila kako bi osramotila muža. Ipak, njeno stvaralaštvo se znatno promenilo nakon ovog događaja, što se najbolje ogleda u pažljivijoj psihologizaciji likova.
U svoj drugi brak stupila je 1930. godine udajom za arheologa Maksa Malovana. Sa njim je putovala na brojne ekspedicije širom sveta i one su poslužile kao inspiracija za mnoge njene romane, a u memoarima Hajde, reci mi kako živiš objedinila je sve svoje utiske sa ovih putovanja.
Gotovo do kraja života je pisala detektivske romane, od kojih su najpoznatiji oni sa Herkulom Poaroom i sa gospođicom Marpl. Ukupno je objavila 83 romana, uključujući i ljubavne romane koje je izdala pod pseudonimom Meri Vestmekot. Osim proznim radom, bavila se i dramom, najpoznatija predstava koju je radila, Mišolovka, postavila je rekord kao predstava sa najdužim neprekidnim izvođenjem u londonskom pozorištu.
Agata Kristi preminula je u svojoj kući u 85. godini života. Te večeri, glavni glumac u predstavi Mišolovka, Brajan Mekdermot, predvodio je publiku u pozorištu u tihoj počasti autorki. U trenutku njene smrti procenjeno je da su njeni trileri prodati u oko 300 miliona primeraka. Sahranjena je u crkvenom dvorištu crkve Svete Marije u Čolsiju, gde je redovno prisustvovala službama.
Izveštaji govore da je Kristi bila lošeg zdravlja u poznim godinama, žaleći se na nemogućnost koncentracije. Prijatelji su primetili izlive besa i nesuvisle razgovore, što je dovelo do spekulacija da je možda bolovala od Alchajmerove bolesti, iako nikada nije zvanično dijagnostikovana. Studija profesora engleskog jezika Ijana Lankastera pokazala je da je njen vokabular opao za oko 20% u periodu od 50 godina, što je dodatno podržalo ovu teoriju.
